rezan hleb dvopek

Evropa zabranila hleb iz Amerike

Kina, Brazil i zemlje članice Evropskeunije izmerili su potencijalne rizikei zabranili hemikalije pronađeneu veknama hleba proizvedenim uAmerici. Kad se detaljno analiziravekna hleba proizvedena u SAD, ondase ustanovi da ona sadrži aditivekoji se pojavljuju i u podmetačimaza jogu, pestidicima, sredstvimaza ispravljanje kose, eksplozivima inaftnim derivatima. Neke od hemikalija koje se koriste kao izbeljivači, sredstva za poboljšanje ili podizanje testa mogu biti štetna po zdravlje ljudi.

Kalijum-bromat, snažan oksidant koji pomaže pri podizanju testa, izaziva karcinom bubrega i štitne žlezde kod glodara. Azodikarbonamid (ACA),hemikalija koja stvara mehuriće upenama i plastici (kao što je vinil),koristi se za beljenje i podizanje testa,ali kada se ispeče takođe izazivakancer kod laboratorijskih životinja.Indija je kalijum-bromat zabranila2016. godine, a u Velikoj Britaniji jezabranjen još 1990. KonzumacijaACA je više od 10 godina zabranjenau Evropskoj uniji. Uprkos brojnim peticijama koje su stare i nekolikodecenija i protivljenju mnogiheksperata, američka Uprava za hranui lekove (FDA) i dalje ove hemikalijekategoriše kao bezbedne. LizaLeferts, naučnica specijalizovana za prehrambene aditive, smatra da je kompletan sistem u kvaru jer FDA ne preduzima ništa čak i kad dobije dokaze da je supstanca štetna – ako se ona već godinama koristi i stavlja u hranu. Pravila FDA kažu da je dozvoljeno dodavati ACA i kalijum-bromat u hleb u malim količinama (45 i 75 prema milion). Međutim, toksikolozi tvrde da ni male količine ovih hemikalija nisu bezbedne ukoliko je aditiv zaista kancerogen za ljude.

To je dovelo do situacije da potrošači uzmu stvar u svoje ruke. Vani Hari, autor popularnog bloga FoodBabe. com, pokrenuo je peticiju i 2014.godine Sabvej, MekDonalds i još nekoliko lanaca restorana brze hrane prestali su da koriste ACA. Iste godine je jedna neprofitna organizacija objavila listu na kojoj je više od 500 proizvoda koji sadrže azodikarbonamid – danas je ta lista smanjena na 200.

Pekar & Poslastičar Broj 22 jun/jul 2019 god.

Pogledaj i ostale članke iz kategorije vesti