Osnovna misija centra je istraživanje i prikupljanje novih informacija i unapređenje znanja o kiselim testima i tehnologijama njihove proizvodnje, očuvanja i upotrebe u različitim prehrambenim proizvodima
„Moj put od mladog pekara do diplomiranog inženjera tehnologije nije bio uvek sjajan. I kada je bilo teško, setio bih se stare latinske izreke Per aspera ad astra, ’od trnja do zvezda’. Sa ovim centrom sam uhvatio svoju zvezdu”, izjavio je inženjer Franjo Klarić, glavni tehnolog kompanije TIM ZIP, prilikom nedavnog otvaranja Centra „Franjo Klarić” koji je posvećen istraživanju, razvoju i analizi kiselih testa, sirovina za pekarstvo i poslastičarstvo, kao i razvoju pekarskih i poslastičarskih proizvoda.
Govoreći vrlo emotivno o značaju otvaranja ovog centra koji po njemu nosi ime, Franjo Klarić je rekao da je kroz svoj čitav radni vek govorio o važnosti kiselih testa i kvalitetu proizvoda. Inače, ovaj istraživačko-razvojni centar osnovali su još u aprilu kompanija TIM ZIP, Fondacija Ivan Bulić i Richemont klub Hrvatske, a u maju je potpisan Sporazum o saradnji sa Prehrambenobiotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Osnovna misija centra, kako je navedeno, jeste istraživanje i prikupljanje novih informacija i unapređenje znanja o kiselim testima i tehnologijama njihove proizvodnje, očuvanja i upotrebe u različitim prehrambenim proizvodima. Osim kiselog testa, istraživanja će se odnositi i na ostale sirovine za pekarstvo i poslastičarstvo, kontinuiranu edukaciju pekara, poslastičara, prehrambenih tehnologa, profesora strukovnih škola i visokoobrazovnih ustanova i dalja saradnja na naučnim projektima.
Za kvalitetan rad Centru su na raspolaganju hemijsko – mikrobiološka laboratorija, testna i prezentacijska pekara kao i predavaonica i seminarske prostorije kompanije TIM ZIP. Kako se čulo na otvaranju ovog centra, za razliku od zemalja zapadne Evrope, gde je primena kiselih testa u proizvodnji pekarskih proizvoda vrlo široka, u Hrvatskoj je gotovo simbolična, pre svega zbog nepoznavanja prednosti i kvaliteta ovih proizvoda i nepoznavanja tehnološkog postupka njihove pripreme. Upravo ove reči izgovorio je Franjo Klarić još 2007. godine posle čega je objavio i prvi priručnik na hrvatskom jeziku o poboljšivačima i ostalim sirovinama za pekarstvo i poslastičarstvo, u kome se značajan deo odnosi na kisela testa.
Danas je situacija, kako je rečeno, mnogo bolja, jer se poslednjih godina trend hleba od kiselog testa proširio na pekarskoj i gastronomskoj sceni. Kako je rekao Vladimir Bulić, predsednik Uprave kompanije TIM ZIP, upravitelj Fondacije Ivan Bulić i direktor Richemont kluba Hrvatska, ovo je tek početak jednog beskrajnog puta istraživanja, učenja, testiranja i traženja novih mogućnosti. „Ovo je najvažniji dan za kompaniju TIM ZIP i o tome će sigurno govoriti oni koji će tu biti za 20 ili 30 godina”, rekao je Bulić prilikom otvaranja Centra. Govoreći o značaju ovog poduhvata, prof. dr sc. Branka Levaj, dekan Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu rekla je da je povezivanje Fakulteta s privredom na zajedničkim projektima imperativ današnjice. I to ne samo zbog istraživanja i inovacija, već i radi stvaranja mogućnosti da studenti mogu da izvode stručnu praksu u raznim kompanijama i tako se još bolje pripreme za tržište rada, a Centar „Franjo Klarić” će i to omogućiti.
Kako se čulo na ovom svečanom događaju, svaki početak je izazovan i očekivano je da se naiđe na brojne nepoznanice. Međutim, realizacija ove inicijative, i te kako retke u svetu i prve na ovim prostorima, sigurno daje snažan vetar u leđa budućem razvoju hrvatskog pekarstva i srodnih delatnosti. Ostvarenje jasno definisanih ciljeva Centra će, kako se očekuje, pospešiti kvalitet u ponudi najvažnijeg prehrambenog proizvoda današnjice, a dugoročno gledano još i bitnije, ostaviće vredno trajno nasleđe budućim generacijama stinskih zaljubljenika u hleb.
Mag pekarske industrije
Centar nosi ime dipl. ing. Franje Klarića koji je diplomirao 1970. godine na Prehrambeno–biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a svoj radni vek, više od šezdeset godina, proveo je na najodgovornijim funkcijama u pekarskoj industriji. Osim u najznačajnijim hrvatskim pekarskim kompanijama, znanja, veštine i iskustvo sticao je i u Nemačkoj i Italiji. I danas ga nazivaju najboljim teoretičarem među praktičarima i najboljim praktičarem među teoretičarima u pekarstvu u regionu. Svoje ogromno znanje uvek je nesebično prenosio mladima, pa su mnogi od njegovih „učenika i pripravnika” danas na najistaknutijim rukovodećim pozicijama u pekarskoj branši na ovim prostorima. Franjo Klarić je sa nemačkog jezika preveo pet stručnih knjiga, a pre sedam godina napisao je i prvu hrvatsku autorsku knjigu „Savremene tehnologije u pekarstvu i poslastičarstvu – sirovine i proizvodi”.
Piše: Jelica Antelj, magazin Pekar & Poslastičar broj 53, oktobar/novembar 2024.
Foto: TIM ZIP