Prema podacima Poljoprivredne inspekcije u poslednjih 14 godina najveći procenat nepravilnosti koje su utvrđene tokom kontrola je zabeležen u pekarama – čak 29,1%. Sledi ih broj nepravilnosti u slučaju kontrola čaja (21,1 %), testenina (20,8%), začina (20,5%), dok je broj nepravilnosti u slučaju finih pekarskih proizvoda iznosio 16,4, a žita i mlinskih proizvoda 12,6%. Tokom prošle godine su, navodi se u nedavno objavljenoj prezentaciji Sektora poljoprivredne inspekcije, primljene 232 predstavke potrošača, a samo u Beogradu je bilo 40% njih. U prvom tromesečju ove godine je podneto 17 prijava potrošača i to na maloprodaju, pekarske proizvode i fine pekarske proizvode. Najviše prijava se odnosi na deklarisanje proizvoda, a onda slede buđ, kvalitet, higijena, prisustvo stranog tela u proizvodima. Hrana biljnog porekla jedan je od glavnih puteva prenošenja patogenih mikroorganizama u prijavljenim bolestima ili epidemijama crevnih bolesti koje se prenose hranom. Mikrobiološke opasnosti mogu biti bakterije, gljive, plesni, virusi i paraziti, a fizičko-hemijske opasnosti mikotoksini, pesticidi, teški metali, navode iz Sektora poljoprivredne inspekcije. Inspekcijske kontrole se sprovode u skladu sa predviđenom dinamikom i što je najvažnije nadzor se obavlja po nadležnostima u kontinuitetu. Kako je navedeno u oblasti bezbednosti hrane se beleži konstantan i pojačan nadzor u proizvodnji proizvoda biljnog i mešovitog porekla. Sprovode se i posebne akcije u zavisnosti od sezone proizvodnje i prometa pojedinih proizvoda.
„Promet proizvoda od biljnih masti sa dodatkom mlečnih proteina uređen je Zakonom o bezbednosti hrane, Zakonom o zaštiti potrošača, Pravilnikom o deklarisanju, označavanju i reklamiranju hrane i Pravilnikom o kvalitetu proizvoda od mleka i starter kultura. Tu je i Pravilnik o prehrambenim aditivima. Proizvod dobijen zamenom dela mlečne masti biljnom masti, dodatim aromama moraju u svojoj deklaraciji da sadrže podatke o sastojcima po opadajućem redu i navedenoj količini tih sastojaka. Pravilnik o deklarisanju, označavanju u proizvodnji hrane, a oznaka ‘mlečni protein’ odnosi se na sve tipove mlečnih proteina (kazein, kazeinati i proteini surutke)”, navodi se u prezentaciji Poljoprivredne inspekcije. Oni podsećaju na to da proizvodi koji nisu proizvedeni u skladu sa Pravilnikom o kvalitetu proizvoda od mleka i starter kultura ne mogu da se označavaju tako da dovode potrošača u zabludu kao da se radi o proizvodu od mleka, dobijenim isključivo od mleka.
Piše: Jelica Antelj, magazin Pekar&Poslastičar broj 57, jun/jul 2025.