Dozvoliti više zemlje za zasad pšenice

Reakcije iz sveta na krizu sa žitaricama

Cene kukuruza i pšenice su porasle na najviši nivo u poslednjoj deceniji. „Ne očekuje se da će visoke cene američkog kukuruza, soje i pšenice biti kratkoročan šok“, navodi se u novom izveštaju RaboResearch (Rabobanke) „Odliv žitarica posle Ukrajine“. Iz Rabobanke upozoravaju da je iznenadni prekid trgovinske rute poljoprivrednih proizvoda koje idu preko regiona Crnog mora u ostale delove sveta uticao da cene kukuruza i pšenice porastu na najviš i nivo u poslednjoj deceniji. Ovaj konflikt je praktično presekao lanac snabdevanja kukuruza i žita na globalnom tržištu. Smanjiće zalihe kukuruza i pšenice dostupne globalnom tržištu.

U svom izveštaju dalje navode očekivanja da će SAD da povećaju izvoz kako bi nadomestila prazninu koja je nastala. Međutim, dodatni zahtevi za američkim proizvodima će onda povećati cenu koju plaćaju poljoprivrednicima za njihove useve. Prema procenama, to će iznositi za kukuruz oko 13%, a za prešnicu i do 50%. Vodeći autor ovog izveštaja, Endrik Pen (Andrick Payen), analitičar za žitarice i uljarice Rabo Agri Finance, naglasio je da su projektovali da će cene poljoprivrednih proizvoda u SAD biti visoke ove godine, ali će ukrajinski sukob verovatno dovesti do toga da cene pšenice dostignu rekordne vrednosti. Tako procenjuju da prosečna cena žitarica na farmi iznosi 5,77 dolara za kukuruz i 10,50 dolara za pšenicu kada se izvozna prodaja bude povećala za 200 miliona bušela.

Rastuća potražnja je i za sojom i sojinim uljem u proizvodnji obnovljivog dizela. Više cene, kako upozoravaju, međutim neće dovesti do većeg profita zbog toga što su troškovi poljoprivrednika, poput semena, đubriva i sl. porasli, smanjujući tako marže poljoprivrednika u narednoj deceniji. Očigledno će svi u ovom lancu, pa i kompanije koje koriste žitarice, morati da se snađu u svojim trgovinskim aktivnostima. Jedno povlači drugo, pa će se i proizvođači stoke suočiti sa višim cenama stočne hrane. Tvrdnje pojedinih drugih stručnjaka su daleko optimističnije. Uzdrmano tržište, pritisci troškova, troškovi radne snage i poremećaji u lancu snabdevanja trebalo bi da se smire tokom 2022. i 2023. godine, uzevši u obzir čak i rusko-ukrajinsku krizu, tvrde ekonomski eksperti na okupljanju Američkog udruženja pekara i pekarskih tehnologija u Čikagu. Tom prilikom su konstatovali da će cene pekarskih proizvoda rasti, ali i da oni moraju da smisle dobru strategiju kako će to sprovesti. Udeo Rusije i Ukrajine zajedno iznosi 28,5% globalnog izvoza pšenice.

To znači da četvrtinu svetskih rezervi pšenice treba nadomestiti. Vodeći poljoprivredni ekonomski stručnjaci u SAD predložili su da se ove godine otvori rezervni program od 22 miliona hektara za hitne useve (iz programa nacionalnih rezervi – Conservation Resevre Program). Poljoprivrednici iz Evrope vrše pritisak na Evropsku komisiju da im dozvoli obradu sve raspoložive zemlje ovog proleća, s obzirom na to da se poljoprivrednici u ovoj kritičnoj situaciji u Ukrajini pripremaju za žetvu pšenice i bore sa tim da pripreme polja za prolećne useve. Prema najnovijim podacima Evropske komisije u EU postoji oko pet miliona hektara poljoprivrednog zemljišta koje bi moglo biti zasađeno pšenicom.

Piše: Irina Maksimović, magazin Pekar&Poslastičar broj 38, april/maj 2022.

Pogledaj i ostale članke iz kategorije vesti