Eat me App

Aplikacija za smanjenje bacanja hrane u domaćinstvima
Dve preduzetnice su osmislile jednostavno rešenje koje štedi novac, čuva hranu i smanjuje zagađenje. Uspeh je usledio odmah!

Koliko ste hrane iz frižidera bacilli ovog leta dan pred odlazak na godišnji odmor? Koliko neiskorišćenih namirnica bacate tokom cele godine jer im istekne rok trajanja? U borbi protiv bacanja hrane našla se jedna veoma korisna aplikacija – Eat Me App – softversko rešenje koje za cilj ima smanjenje kućnog otpada hrane. Ovu veoma praktičnu, jednostavnu za korišćenje aplikaciju, osmislile su dve žene – Sanja Dramićanin i Aleksandra Lazović-Leningen (Lønningen). Upoznale su se 2019. godine radeći zajedno u timu u okviru projekta Akademije za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije i Cirekona. Tom prilikom zaključile su da obe žele da se aktiviraju u očuvanju životne sredine, pa su se u tokove cirkularne ekonomije ubrzo uključile osmislivši ideju kojom će doprineti ovoj problematici i tako pokušati da reše makar deo globalnog problema. Shvatile su da i same bacaju velike količine hrane i da bi bilo sjajno osmisliti projekat koji bi mogao da doprinese smanjivanju bačene hrane u domaćinstvima.

Sanja Dramićanin je u IT industriji već više od 14 godina i, kako kaže, nedostajao joj je baš neki ovakav detalj i humana misija da krene u privatan biznis. Isti slučaj je bio i sa Aleksandrom Lazović-Leningen, koja se nakon 10 godina boravka u Norveškoj, zajedno sa suprugom i detetom vratila u Srbiju da ostvari neku misiju koja će imati dobrobit za zajednicu. Tako je, u periodu epidemije korone, krenula da se razvija ideja o tome kako bi mogle da osmisle nešto što bi uticalo na smanjenje bacanja hrane. Pre oko godinu dana obelodanile su svoj projekat i pokrenule test fazu. Stvari su se zatim veoma brzo odvijale. Maltene čim je puštena u etar, aplikacija Eat Me App je privukla veliku pažnju. Ubrzo su dobile podršku Privredne komore Srbije i nastupile na DubaiExpo2020 kao jedna od najperspektivnijih srpskih ideja za očuvanje životne sredine, zatim mentorstvo Impact Hub-a kao i prvi grant od EU Climate Kic, mentorstvo ICT Hub Beograda kao nagradu među 10 finalista ostvarenu na konkursu OTP Zero-OTP banke, priznanje doprinosu kampanji Spasimo hranu Filantropskog foruma i Fondacije Vlade i Ane Divac, kao i priznanje Banke hrane Vojvodine, te se sada, nakon godinu dana mogu pohvaliti uspešnom startap kompanijom koja će ove jeseni početi da funkcioniše sa svojim potpuno funkcionalnim proizvodom spremnim za prvu veliku investiciju.

„Shvatile smo da velike količine bacamo na dnevnom nivou, a pored toga bacamo i novac, kao i trud i rad onih koji su tu hranu proizveli. Aleksandra mi je predložila da bi bilo sjajno da osmislimo neki podsetnik koji će nas opominjati da ne bacamo hranu, neki tip kućnog menadžmenta. Ubrzo smo došle do zaključka da je aplikacija najjednostavniji način da se brzo dopre do ljudi, da se podigne svest o tome i da putem slanja notifikacija možete da podsećate korisnike o tome kojim se namirnicama bliži kraj roka trajanja. Danas sve generacije koriste mobilne telefone u velikoj meri, i tendencija korišćenja je u neprestanom rastu, pa nam se učinilo da bi bilo najjednostavnije da napravimo jednu takvu aplikaciju”, kaže Sanja Dramićanin.

Kako Eat me App funkcioniše
Eat Me App je zamišljena kao alatka u koju unesete vrstu, količinu, datum i cenu namirnice, a ona vas, kada se približi datum isteka roka trajanja, opominje slanjem notifikacija. Istovremeno, šalje vam uvid u količinu novca koji bacate za neiskorišćene namirnice. To vas navodi da shvatite koliko ste novca bacili, na šta se, prema rečima naše sagovornice, korisnici prilično iznenade. Aplikacija je posebno korisna u današnje vreme svetske krize i nestašica. Eat Me App je praktično vaš lični asistent koji vam pomaže u što boljem iskorišćavanju namirnica koje ste kupili, štedi vaš kućni budžet za hranu i istovremeno vas čini korisnim članom zajednice koja utiče na efikasniju održivost vaše životne sredine.

Oko 1/3 hrane proizvedene u svetu za ljudsku ishranu se baci kao otpad, prevedeno u cifre to iznosi 1,3 milijarde tona bačene hrane. Samo ovaj otpad čini oko 8 do 10% globalnih emisija gasova sa efektom staklene bašte. Istraživanja govore o tome da najviše otpada dolazi iz domaćinstava, oko 61%, a zatim iz prehrambenih servisa 26% i trgovinskih lanaca 13%. U odnosu na 2011. godinu, prema podacima Ujedinjenih nacija ove brojke su udvostručene. Godišnje se u Evropskoj uniji izgubi 143 milijarde evra, odnosno emituje 170 miliona tona ugljen-dioksida (CO2).

„Aplikacija je prisutna na Google Play Store-u već više od godinu dana, a pre nekoliko meseci je lansirana i na Apple store-u. Formiramo mrežu korisnika, praktično jednu zajednicu osvešćenih ljudi koji će moći međusobno da razmenjuju namirnice. Pa tako, recimo možete sa svojim komšijama u kraju da razmenite ili da poklonite hranu koja vam nije potrebna. Za sada je to sve u test fazi, tako da još isprobavamo šta je sve potrebno da postoji u aplikaciji“, objašnjava Sanja Dramićanin.

Kroz povratne informacije sa korisnicima unapređuju se alati, isprobavaju tehničke mogućnosti. Uskoro sledi druga faza u kojoj će proizvod imati punu primenu na tržištima koje su planirali. Prvi sledeći korak je da se celokupan proces unošenja i obrade podataka automatizuje, pa će se skeniranjem računa odmah uneti podaci o roku trajanja i ceni namirnica. U toku su dogovori sa većim trgovinskim lancima u vezi sa tim i sa još nekim pogodnostima, što će doprineti i većem broju korisnika.„Takođe, naša aplikacija vas savetuje da u šoping ne idete gladni, jer tada kupujete impusivno, to jest mnogo onoga što vam na kraju neće biti potrebno”, naglašava Sanja i dodaje da je planiranje kupovine veoma važno, jer sve to na šta često ne obraćamo pažnju, mnogo utiče na prekomernu kupovinu, a samim tim i na stvaranje otpada od hrane.

Situacija u Srbiji i svetu
Kada je reč o povratnim informacijama, veoma su zadovoljne reakcijama korisnika. Prate njihove sugestije i otvorene su za predloge. Osim smanjenja otpada, veoma mnogo im se dopada momenat humanosti, jer aplikacija omogućava da nekom poklonite višak svoje hrane, na obostrano zadovoljstvo – onih koji će donirati i onih koji nemaju dovoljno novca da se prehrane. Prema podacima UNEP-a za 2021. godinu, u Srbiji se baci oko 83 kg hrane po glavi stanovnika godišnje. Računajući na godišnjem nivou, ta cifra iznosti blizu 730.000 tona bačene hrane – a s druge strane prema zvaničnim podacima imamo oko pola miliona gladnih, ko zna još koliko nezvanično.„Cilj aplikacije je da mi bacamo manje, da je čuvamo, zamrzavamo, kupujemo onoliko koliko nam je zaista potrebno, da produžimo rok. Aleksandrina i moja nana (baka) su nas učile kako da hranu ne bacamo, već da joj produžimo rok. Mi smo i te savete prenele u ovu aplikaciju. Stariji ljudi su uvek imali pojačanu svest o tome, ali vremenom, industrijalizacijom i sve većom potrošnjom to se nažalost izgubilo. Najviše hrane se baca u domaćinstvima, 63% ukupnog otpada od hrane, tako da i najveći problem kreće od nas samih. Naša aplikacija koristi se i u Americi, gde se baca mnogo više hrane nego u Srbiji, dok je u odnosu na druge evopske zemlje, Srbija u mnogo lošijem položaju. Razvijenije zemlje imaju mnogo razvijeniju svest o tome”, ističe gospođa Dramićanin. S obzirom na to da do sada nije pokrenuta nijedna marketinška kampanja, već samo organski podaci govore o tome da se aplikacija, osim u Srbiji, koristi najviše u Americi, Italiji, Norveškoj, Švedskoj, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Mađarskoj, Bosni…. Jezici su engleski, nemački i srpski, a u planu je uvođenje drugih jezika, kao što je na primer arapski, jer postoji veliko interesovanje za UAE tržište. Zasada, prema povratnim podacima koje dobijaju od svojih korisnika, uštede se mogu primetiti već od prvog, drugog meseca korišćenja aplikacije i mogu iznositi 20,30 pa čak i 50 evra mesečno. Aplikacija je besplatna, ali planiraju da u sledećoj fazi i premium varijantu u kojoj će korisnici moći da ostvaruju značajne dodatne uštede.

U Srbiji skoro pola miliona ljudi živi na granici apsolutnog siromaštva. Narodne kuhinje koristi oko 35.000 ljudi, a novčanu socijalnu pomoć dobija 268.000 osoba. U riziku od siromaštva je gotovo četvrtina populacije 23,2% . Mnogi od ovih građana Srbije zavise od donacija hrane, koje su trenutno nedovoljne.

Piše: Irina Maksimović, magazin Pekar&Poslastičar broj 40, avgust/septembar 2022.

Pogledaj i ostale članke iz kategorije vesti