Kompanija Revent predstavila rešenja za kontrolisanu fermentaciju, standardizovan kvalitet i lakšu organizaciju proizvodnje u uslovima nedostatka radne snage
Savremene pekare sve više traže načine da smanje zavisnost od noćnog rada, ujednače kvalitet proizvoda i olakšaju proizvodnju u uslovima hroničnog nedostatka radne snage. Upravo u tom pravcu idu i nove tehnologije koje su danas predstavljene pekarima – od retardera i fermentacionih komora do kompaktnih rotacionih peći koje omogućavaju kontrolisano odležavanje testa i veću automatizaciju proizvodnje.
Na prezentaciji koju je kompanija Majstori zanata i alata organizovala za pekaru Milanović iz Petrovca na Mlavi, stručnjaci kompanije Revent International AB poseban akcenat stavili su na rešenja koja pekarama omogućavaju da ukinu treću smenu, izbegnu rad vikendom i istovremeno zadrže konstantan kvalitet proizvoda. Inače, Darko Jovanović, vlasnik kompanije Majstori alata i zanata je ranije pozvan, kao poslovni partner Revent-a na prezentaciju celokupnog njihovog asortimana. Uvidevši efikasnost i mogućnosti opreme, odlučio je da organizuje promociju opreme i u našoj zemlji. Iz kompanije Majstori zanata i alata napominju da celokupan asortiman kompanije Revent se od sada može naći kod njih.

„Današnja promocija bila je pre svega usmerena na retardere, fermentacione komore i našu najmanju pekarsku peć s osam lehova. Ideja je da pokažemo kako proizvodi mogu da odležavaju preko noći, uz pomoć retardera koji se programiraju i omogućavaju pekarama i maloprodajama da značajno olakšaju proizvodnju. Cilj je da nema noćne smene i dolazaka u pekaru u ranim jutarnjim satima, već da sve bude spremno i standardizovano, kako bi kvalitet proizvoda bio konstantan i prepoznatljiv”, kaže Rade Vidojević, tehnolog i pekar kompanije Revent.
On objašnjava da su ovakvi sistemi već postali standard u mnogim evropskim zemljama. „Na Zapadu se ukidanje treće smene desilo pre sedam ili osam godina, prvenstveno zbog nedostatka radne snage, ali i zato što ljudi više ne žele da rade noću. Osim toga, ovakva organizacija proizvodnje pomaže i da se izbegne rad vikendom, kada su troškovi rada mnogo veći”, ističe on. Prema njegovim rečima, najveća prednost ovakve opreme je kontrola procesa proizvodnje.

„Danas smo pokazali da možemo da kontrolišemo vlagu, temperaturu i fermentaciju, što je veoma važno kod kiselih testa, ali i kod smrznutih kroasana i drugih zahtevnih proizvoda. Želimo da pekarima pokažemo da tehnologija nije tu da zakomplikuje posao, već da im olakša proizvodnju i omogući stabilan kvalitet”, navodi Vidojević. On dodaje da se u ovakvim sistemima mogu koristiti gotovo svi proizvodi iz pekarskog asortimana, uz poštovanje različitih programa fermentacije i odmrzavanja. Govoreći o stanju na tržištu, Vidojević kaže da razvijenost ne znači uvek i tehnološku modernizaciju.
„Postoje tržišta koja su razvijena, ali i dalje koriste stare principe rada jer se oni generacijski prenose. Naša želja je da pokažemo da je mnogo toga moguće uraditi i u roto pećima, a ne samo u etažnim. Roto peći su, naime, mnogo efikasnije od etažnih, imaju bolju iskorišćenost po kvadratnom metru i, naravno, lakše su za rad. Dobar deo Evrope jeste tehnološki napredniji jer mnogo ulaže u opremu i automatizaciju”, kaže on. Vidojević smatra da i Srbija ima potencijal za proizvodnju vrhunskog hleba, ali da su za to potrebni znanje, kvalitetna oprema i dobri pekari.

„Prvi put sam mesio s jednim brendom brašna iz Srbije i uveren sam da se s njim može praviti hleb vrhunskog kvaliteta, na nivou francuskog. Razumem da je lakše koristiti poboljšivače i gotove mešavine, ali uz znanje i iskustvo mnogo toga može da se napravi u okviru same pekare. Dobrе pekarе je svuda teško naći, i na Zapadu i kod nas. Danas su pekari u nekim zemljama plaćeni bolje nego radnici u bankama jer je to zanimanje koje tehnologija i veštačka inteligencija još ne mogu da zamene”, poručuje Vidojević.
Piše: Jelica Antelj, magazin Pekar&Poslastičar broj 63, jun/jul 2026.
