Kako su mineralna ulja (Mosh i Moah) dospela u hranu

Mineralna ulja (MOH) pripadaju kontaminentima hrane i ne bi trebalo da se nalaze u hrani, odnosno u prehrambenim proizvodima. Kontaminenti su jedinjenja koja nisu namerno dodata hrani, ali se nalaze u njoj kao rezultat primene pojedinih agrotehničkih mera, pripreme i prerade sirovina, tehnološkog postupka, transporta, pakovanja i skladištenja. Kontaminenti u hrani mogu poticati iz spoljašne sredine ili nastati kao rezultat proizvodnih procesa u kojima dolazi do degradacije pojedinih komponenata hrane.

S obzirom na to da su kontaminenti štetni za ljudsko zdravlje, oni se u Srbiji ograničavaju pravilnicima, odnosno regulativama ili uputstvima u EU. Mineralna ulja (MOH) su smeša ugljovodonika. Mogu biti smeša zasićenih gljovodonika (MOSH) ili smeša aromatičnih ugljovodonika (MOAH). Davne 2008. godine u suncokretovom ulju je otkriven veoma visok sadržaj mineralnih ulja, zatim je klupko počelo da se odmotava pa je isto pronađeno u kakao zrnu, u kolačima i to negde 680 mg/kg proizvoda, kao i u drugim uljima i do 950 mg/kg. Hrana koja je podložna kontaminaciji mineralnim uljima je suva hrana sa velikim površinama kao što su brašno, pirinač, kafa, kakao prah, mleko u prahu, začini, hlebne mrvice, žitarice za doručak, zatim ulja i masti kao što su palmino ulje, maslinovo ulje, suncokretovo ulje, repičino ulje, kakao maslac, kao i hrana bogata mastima: čokolada i kakao krem namazi, majonez, supe, infant-formule, masni umaci i drugo, zbog svojih lipofilnih svojstava.

Evropska komisija od 2016. godine intenzivno prati količinu mineralnih ulja u proizvodima, kao i puteve kontaminacije prehrambenih proizvoda. Postoji nekoliko puteva kontaminacije hrane. Među njima su maziva za mašine, kako onih za žetvu, tako i onih u proizvodnim pogonima, koja sadrže mineralna ulja i preko njih se kontaminira hrana. Sredstva za premazivanje proizvodnih traka na kojima se proizvode „lepljivi“ proizvodi, takođe sadrže mineralna ulja. Zatim, ona se nalaze i u sredstvima za oblaganje i odvajanje, sredstvima za proizvodnju jutanih džakova i dr. Najalarmantniji izvori zagađenja su ipak štamparske boje, koje sadrže mineralna ulja. Ukoliko se takve štamparske boje koriste za štampu na ambalaži za prehrambene proizvode, onda je neminovno da dolazi do prelaza mineralnih ulja na hranu.

Ukoliko se štamparskim bojama štampaju novine, časopisi koji idu u recirklažu i od takvog materijala se pravi ambalaža, ponovo se preko ambalaže otvaraju putevi prenosa mineralnih ulja na hranu. Iz svega ovoga, jasno je da su putevi kontaminacije hrane mnogobrojni. Međunarodna organizacija za istraživanje raka i Evropska agencija za bezbednost hrane (EFSA) procenile su mogući rizik za bezbednost hrane ukoliko je ona kontaminirana mineralnim uljima. MOAH je optužen za izazivanje raka, a utvrđena je i njegova genotoksičnost. Prihvatljiv dnevni unos od 0,01 mg/kg telesne težine povučen je 2012. godine i sada se smatra da treba da postoji nulta tolerancija za MOAH, odnosno da u proizvodima on ne sme upšte da bude prisutan.

MOSH je povezan s oštećenjem jetre usled dugogodišnjeg taloženja u jetri. MOSH se apsorbuje i bioakumulira u ljudskom organizmu uz obrazovanje mikrogranuloma u tkivima (limfnim čvorovima, slezini i jetri). Zbog akumulacije u tkivima, on pravi velike probleme organizmu na „duge staze”. Procene (EFSA) je da je prihvatljiv dnevni unos MOSH-a između 0,03 i 0,3 mg MOSH/kg telesne težine. U Srbiji, u Pravilniku o maksimalnim količinama kontaminenata u hrani, kao i u Regulativama EU još zvanično ne postoje ograničenja. Međutim, mnoga udruženja potrošača u EU, tražila su da se mineralna ulja ograniče u hrani. Udruženje Foodwatch je 2021. godine uradilo analizu prisustva MOAH-a u 152 prehrambena proizvoda sa tržišta Belgije, Nemačke, Austrije i Holandije i utvrdilo da je svaki osmi proizvod bio kontaminiran.

Najnovija odluka Evropske komisije
Evropska komisija je 17. maja ove godine odlučila da ne čeka dodatne analize, nego je ograničila da suvi proizvodi koji imaju manje od 4% masti mogu imati 0,5 mg MOAH/ kg proizvoda, a za one preko 4% masti dozvoljeno je 1mg MOAH/kg proizvoda, dok je u mastima i uljima dozvoljeno maksimalno 2mg MOAH/kg masti, odnosno ulja. Ove nove granice stupaju na snagu odmah, ali nisu pravno obavezujuće. Na državama članicama je da to pravno sprovedu. Proizvodi koji ne budu u skladu sa novim granicama, mogu da budu povučeni sa tržišta, u zavisnosti od toga kako svaka pojedina država članica EU sprovodi ova ograničenja. Moram ipak naglasiti da EFSA još nije izdala mišljenje (očekuje se do kraja godine) i ako zaista budu potvrđene ove granice, biće to veliki presedan, jer će proizvođači prehrambenih proizvoda zbog nedostatka prelaznog perioda biti u velikom problemu. Prehrambena industrija se već susreće sa nedostatkom sirovina, naročito ulja, zbog rata u Ukrajini, tako da će nove granice MOAH-a u uljima predstavljati još veći problem.

Ova odluka Evropske komisije samo potvrđuje da kontaminacija hrane mineralnim uljima izaziva ozbiljne zdravstvene probleme i da prehrambena industija mora da vrši stalne kontrole svojih dobavljača ambalaže, sirovina i pomoćnih sredstava u procesu proizvodnje, kako bi sprečila kontaminaciju svojih proizvoda.

Evropska komisija je 17. maja ove godine odlučila da ne čeka dodatne analize, nego je ograničila da suvi proizvodi koji imaju manje od 4% masti mogu imati 0,5 mg MOAH/kg proizvoda, a za one preko 4% masti dozvoljeno je 1mg MOAH/kg proizvoda, dok je u mastima i uljima dozvoljeno maksimalno 2mg MOAH/kg masti, odnosno ulja.

magazin Pekar&Poslastičar broj 39, jun/jul 2022.

Pogledaj i ostale članke iz kategorije reč stručnjaka